Znanstvenici su stvorili prvi radni procesor na svijetu koji se temelji na molekulama DNK

Istraživačka skupina s Nacionalnog sveučilišta Incheon (Južna Koreja) stvorila je prilično jednostavan procesor baziran na molekulama DNK. Inženjeri su uvjereni da će takvi čipovi u skoroj budućnosti moći u potpunosti konkurirati, pa čak i zamijeniti tradicionalne silikonske procesore.

Novi razvoj temeljen na DNK i njegovim izgledima

Tako su inženjeri aktivno eksperimentirali s DNK, implementirajući opsežna rješenja za pohranu informacija na njihovoj osnovi. No, unatoč očitom napretku, u prethodno kreiranim modelima bilo je očitih problema s brzinom čitanja i pisanja podataka.

Te su poteškoće prvenstveno posljedica činjenice da pohrana informacija u DNK funkcionira po posebnom principu i zahtijeva potpuno nove pristupe radu s nizom podataka.

Tako su tijekom sljedeće studije znanstvenici došli do zaključka da bi rješenje problema mogao biti procesor implementiran na molekulama DNK, koji radi na istom principu kao i uređaji za pohranu DNK.

Upravo su to uspjeli shvatiti korejski znanstvenici. Dakle, prema objavljenim podacima The Registera, korejski inženjeri uspjeli su stvoriti uređaj implementiran u obliku čipa, koji je nazvan Microfluidic Processing Unit (MPU).

Tako se pokazalo da je MPU koji su stvorili inženjeri sposoban prilično uspješno implementirati najjednostavnije osnovne operacije poput AND, OR, XOR i također NE, koji su sami po sebi prilično jednostavni, ali unatoč jednostavnosti, sama mogućnost takvih izračuna je ogroman korak naprijed.

Prije ovog povijesnog događaja inženjeri su morali izvesti cjelinu kompleks složenih pripremnih radova u ručnom načinu rada, dok se sve to događalo u reakcionarnom epruvete.

Danas je MPU procesor već sposoban izvesti takve izračune u automatskom načinu rada, koristeći 3D printer za te svrhe. Ova činjenica uvelike smanjuje početnu složenost i dovodi znanstvenike korak bliže stvaranju stvarnog DNK procesora.

Tako su inženjeri provodili kontrolu s osobnog računala, iako je bilo moguće i upravljanje putem pametnog telefona. Ova činjenica znači da je znanstvenicima još uvijek potreban vanjski alat za aktivno upravljanje procesima.

No, kako znanstvenici sugeriraju, oni aktivno rade na implementaciji rješenja temeljenih na cjelovitoj DNK, s DNK algoritmima, kao i sustavima za pohranu napravljenim na DNK.

Kada se sve to učini, složeni računalni sustavi temeljeni na DNK postat će uobičajena pojava u našem svijetu.

Pa, promatrat ćemo ovaj zanimljivi smjer, pa ćemo vidjeti do čega na kraju može dovesti. Sasvim je moguće da se na temelju ove tehnologije mogu stvoriti čak i umjetni inteligentni organizmi.

Pa, ako vam se svidio materijal, ocijenite ga i ne zaboravite se pretplatiti na kanal. Hvala na pažnji!