Američka sonda Parker Solar Probe napravila je prve slike Venere u vidljivom spektru
Američka NASA-ina sonda Parker Solar Probe stvorena je posebno za proučavanje Sunca, no, unatoč tome, upravo je ovaj uređaj napravio prve fotografije Venere u vidljivom spektru, korištenjem posebnog aparata (WISPR) za tu svrhu za širokokutno formiranje slike. Riječ je o ovom jedinstvenom događaju o kojem će biti riječi u ovom materijalu.
Venera i njezine prve slike u vidljivom spektru
Venera je jedan od najtajanstvenijih i najzanimljivijih planeta. Uostalom, toliko je slična Zemlji da neki znanstvenici Veneru nazivaju blizankom naše Zemlje.
O interesu znanstvenika za Veneru jasno govori i činjenica da je na Veneru poslana prva međuplanetarna letjelica.
Misterij drugog planeta od Sunca dodaje činjenica da je njegova površina pouzdano skrivena od promatrača gustim oblacima. A jedine slike površine planeta dobivene su sovjetskim uređajima tipa "Venera".
Do informacija o reljefu planeta i izradi prvih globalnih karata bilo je moguće doći tek 1990-ih tijekom NASA-ine misije Magellan i letjelica JAXA Akatsuki uspjela je snimiti površinu pomoću infracrvene veze kamere.
Ali ponavljam, do sada su jedine slike Venere u vidljivom spektru bile kadrovi dobiveni upravo sovjetskim uređajima još 1970-ih.
Situacija se u tom pogledu promijenila tek u srpnju 2020. U to je vrijeme solarna sonda Parker izvodila svoj treći prelet Venere kao dio izvedite gravitacijski manevar kako biste postigli veliku brzinu i približili se Sunce.
Tako su tijekom ovog preleta znanstvenici također uspjeli "u prolazu" proučiti Veneru koristeći WISPR.
Dakle, znanstvenici su odlučili usmjeriti WISPR na oblake Venere i pokušati odrediti njihovu brzinu, no, na iznenađenje znanstvenika, uspjeli su dobiti sliku površine planeta.
Zapravo, slučajno otkriće toliko je inspiriralo znanstvenike da je NASA odlučila ponoviti pokušaj istraživanja već tijekom četvrtog preleta sonde oko Venere.
Četvrti pokušaj snimanja površine Venere predstavljen je u veljači 2021. Tada je solarna sonda Parker uspjela snimiti noćnu stranu planeta.
Dakle, kako B. Wood, glavni autor nove studije i fizičar Laboratorija za pomorsko istraživanje, površina Venera je, čak i na noćnoj strani, prilično vruće mjesto, zagrijano do 460 stupnjeva Celzija.
I zapravo, kompleks WISPR ipak je uspio vidjeti površinu kroz oblake ne samo u infracrvenom rasponu, već i u pojasu spektra, prilično vidljiv ljudskom oku, samo praktički na samom crvenom kraju spektra, koji se već pretvara u infracrveni rasponu.
Kao rezultat toga, znanstvenici su uspjeli izgraditi sliku koja je točno odgovarala prethodno sastavljenim radarskim kartama.
Dobivene slike ne samo da su impresionirale znanstvenike, već imaju i veliku praktičnu vrijednost. Uostalom, različiti materijali svijetle na različitim valnim duljinama, a prikupljeni podaci mogu biti i dalje koristiti za detaljnije proučavanje geologije površine Venere, kao i za proučavanje njezine evolucije u općenito.
Pa, pričekajmo nove podatke znanstvenika. U međuvremenu, ako vam se svidio materijal, ne zaboravite se pretplatiti na kanal kako ne biste propustili nova izdanja materijala.
Hvala na pažnji!