Ruski znanstvenici sumnjaju da se umjetnoj inteligenciji može bezuvjetno vjerovati

Na posljednjem Prezidiju Ruske akademije znanosti raspravljalo se o vrlo važnoj temi vezanoj uz tehnologije umjetne inteligencije. Tako su tijekom rasprave znanstvenici pokušali shvatiti koliko se može vjerovati umjetnoj inteligenciji (AI) i gdje je granica nakon koje osoba mora sama donijeti odluku.

Vjerovali ili ne Umjetna inteligencija

Dakle, prema riječima predsjednika Ruske akademije znanosti A. Sergejeva, AI je takozvana "crna kutija" koju ni sami njeni tvorci ne razumiju u potpunosti kako funkcionira. I stoga se postavlja vrlo logično pitanje: Je li moguće vjerovati zaključcima AI ako ne možemo pratiti lanac zaključaka koji je napravio ovaj "stroj"?

Zapravo, umjetna inteligencija već obavlja prilično velik broj operacija bolje i brže od ljudi.

I može biti primamljivo napustiti znanost u načelu, jer stručnjak prosječne kompetencije može postaviti određene zadatke i pročitati odgovore od AI.

Ali samo u slučaju potpunog i neselektivnog povjerenja u AI rješenja, možete dobiti izrazito iskrivljenu sliku, što može biti prilično skupo.

Stvar je u tome da je osoba previše sklona vjerovanju tehnologiji, ali s umjetnom inteligencijom sve je puno kompliciranije. Stvar je u tome da čovječanstvo još uvijek ne može u potpunosti objasniti kako funkcionira ljudski mozak.

I na isti način, nema razumijevanja kako radi AI, koji je izgrađen po analogiji s ljudskim mozgom. Doista, neuronske mreže temelje se na prilično jednostavnoj jednadžbi jednog neurona.

Ali samo u slučaju kada je, na primjer, 600 milijardi takvih komponenti uključeno u rad odjednom, apsolutno nitko neće sa sigurnošću reći koje se veze formiraju u neuronskoj mreži.

Osim toga, znanstvenici su primijetili da se razvojem neuronskih mreža otkriva sve više nedostataka. Uostalom, na početku AI uči iz milijuna različitih primjera.

Ali često, čak i uz neznatno odstupanje od parametara "naučenih" tijekom treninga, sustav počinje davati netočne rezultate.

Dakle, prilično upečatljiv primjer je neuronska mreža koju je stvorio IBM, namjerno stvorena za medicinske potrebe. Dakle, pokazalo se da IBM AI postavlja dijagnoze na razini prilično prosječnog liječnika. To znači da iako AI tehnologije omogućuju stvaranje pametnih sustava, one su daleko od savršene.

I zaključivši raspravu, znanstvenici su došli do zaključka da je, s obzirom na sve veći trend razvoja i korištenja umjetne inteligencije, jednostavno potrebno stvoriti određenu analogni GOST-u, koji će omogućiti potpuno korištenje AI tek nakon što sustav prođe čitav niz provjera, a znanstvenici su uvjereni da AI neće izvesti pogreške.

Napišite u komentarima kako se osobno osjećate o korištenju umjetne inteligencije u svakodnevnom životu. Ako vam se svidio materijal, ocijenite ga i ne zaboravite se pretplatiti na kanal. Hvala na pažnji!