Što su hutonzi i zašto su u Kini gradili ovakve kuće
Neke četvrti središta kineske prijestolnice još uvijek zadržavaju povijesne kuće običnih građana, sagrađene u 13. stoljeću prema tipu hutonga - dvorišta-zdenci okruženi stambenim i pomoćnim zgradama. Pročelja kuća okrenuta su prema dvorištu.
Takve se stanice nazivaju siheyuan. Oni su usko susjedni, tvoreći uske ulice široke najviše 9 metara. Prema tradiciji, na temelju prakse feng shuija, bilo koji prostor u Kini organiziran je duž glavnih točaka, pa su se Hutonzi ovdje poredali duž linije koja ide od zapada prema istoku.
Za prave Pikinove ljude, hutong je mjesto u kojem je prošlo djetinjstvo, vlada poseban tradicionalni način života. Nekoliko generacija obitelji živi pod jednim krovom. Do sada se glava obitelji često nalazi u najsvjetlijoj i stoga najudobnijoj sjevernoj zgradi. Postoje i "komunalni" hutonzi koji okupiraju nekoliko obitelji. U zajedničkom dvorištu i u cijeloj ulici susjedi žive zajedno, igraju mahjong i karte, piju čaj i čavrljaju.
Rano ujutro na ulici možete sresti starije ljude koji u kavezima idu u šetnju s pticama. Razgovaraju, bave se sportom, kupuju sojino mlijeko, prženu šikaru. Vraćajući se kući, brinu o svom vrtu.
Izgled Hutongova gotovo se nije promijenio od srednjeg vijeka: sivi zidovi, zamršeni krovovi, otrcana crvena vrata, osjećaj siromaštva, nepredstavljiv. No, mještani se nikada neće složiti da promijene način života za bilo koji otmjeni stan u gradu. Prema njihovom mišljenju, kuće su ljeti hladne, a zimi tople. I ako je ranije u svakom dvorištu postojao zdenac od kojeg je i došlo ime "hutong", sada sve kuće imaju centralni vodovod i struju.
Razvojem turizma suvenirnice i kafići počeli su se pojavljivati u hutongovima, gdje možete pronaći bilo kakve užitke domaće kuhinje.
Postupno su se pretvorili u cijele trgovačke ulice, duž kojih ogroman broj biciklističkih rikši trči i po najjačem mrazu.